Štitna žlezda je “glavni kontrolor” tela, tako da su gotovo svi organi i sistemi u telu pogođeni kada postoji disfunkcija.
Anemija ili nizak nivo gvoždja je česta kod osoba sa Hashimoto tireoiditisom. Gvoždje je sastavni deo hemoglobina i ima mnoge važne funkcije u organizmu kao što su transport kiseonika, stvaranje energije i očuvanje normalne funkcije imunog sistema. Osim nivoa hemoglobina i gvoždja, važan je i nivo feritina. Feritin je protein koji je depo gvoždja u našem organizmu, pokazuje kolike su zalihe gvoždja, a većina ljudi sa Hashimotom ima nizak nivo feritina. Feritin je osim toga važan i za transport T3 hormona štitne žlezde (aktivni oblik) i za njegovo vezivanje za receptor. Neka istraživanja su pokazala da nedostatak gvoždja nepovoljno utiče na konverziju hormona T4 (neaktivni) u hormon T3 (aktivni oblik).
Upravo je nedostatak gvoždja glavni uzrok opadanja kose kod Hashimoto tireoiditisa, kao i ostalih pratećih simptoma kao što su umor, pospanost, nedostatak koncentracije, loše raspoloženje, osetljivost na hladnoću, sindrom nemirnih nogu, ragade u uglovima usta, česte prehlade.
O preparatima gvoždja ću posebno pisati.
Za optimalan nivo gvoždja u organizmu je neophodano da potreba i unos budu u ravnoteži. Kada je unos manji od organizmu potrebne količine, dolazi do neravnoteže. Preporučeno je da se putem hrane dnevno unese 18mg gvoždja. Važno je napomenuti da mnoge biljne namirnice sadrže visoke nivoe gvoždja, medjutim, ono se na žalost iz biljnih izvora ne usvaja u organizmu podjednako brzo i efikasno kao iz namirnica životinjskog porekla, te su vegetarijanci i vegani skloniji anemiji. Osim toga, ishrana bogata mastima i ultra-procesiranim namirnicama, alergija na gluten, gastritis, smanjeno lučenje želudačne kiseline, izloženost teškim metalima i disbalans crevne flore nepovoljno utiču na usvajanje gvoždja u organizmu.
Refluks kiseline se obično pripisuje visokom nivou kiseline u želucu, ali često je suprotan problem – nizak nivo želučane kiseline – ono što može uzrokovati ovaj simptom.
Studije su otkrile da ljudi sa Hashimotovom bolešću i hipotireozom često imaju hipohlorhidriju (nizak nivo želučane kiseline) ili aklorhidriju (nedostatak želudačane kiseline). Infekcija prouzrokovana H. pylori, osetljivost na hranu (posebno mlečne proizvode) ili nedostatak digestivnih enzima koji učestvuju u varenju hrane su neki od razloga.
Vitamin B1 (tiamin), biljne gorke tinkture (čičak, koren maslačka) i/ili kombinacija enzima betaina i pepsina su korisni u regulisanju lučenja želudačne kiseline kod osoba sa Hashimoto tireoiditisom. Osim toga, biljne tinkture koje sadrze gorke supstance su blagotvorni za jetru i pomažu organizmu da se brzo oslobodi lošeg estrogena.
Studija iz 2004. godine pronašla je povezanost između prisustva poremećaja raspoloženja ili anksioznosti i prisustva anti-TPO antitela. Takođe je primećeno da blago smanjenje lučenja hormona štitnjače (kod subkliničkog hipotireoidizma) može uticati i na raspoloženje. Stoga je moguće da je anksioznost koju osećate povezana sa vašom štitnjačom. Zapravo, Trudy Scott, nutricionistkinja specijalizovana za anksioznost, kaže da do 50 posto njenih klijenata s anksioznošću ima Hashimotovu bolest!
Ravnoteža šećera u krvi i smanjenje antitela štitnjače su dve glavne glavne strategije za pomoć kod anksioznosti. Selen je glavni nutrijent za snižavanje antitela štitnjače i može biti izuzetno koristan za anksioznost (i gubitak kose)
Posljednjih godina pojavile su se studije koje pokazuju da selen najbolje deluje u kombinaciji s mio-inozitolom.
Anti-TPO antitela, ili antitela protiv tireoidne peroksidaze, su auto-antitela usmerena protiv enzima koji se zove tireoidna peroksidaza (TPO). Ovaj enzim igra ključnu ulogu u proizvodnji hormona štitnjače pomažući u vezivanju joda za aminokiselinu tirozin – ključni korak u sintezi tiroksina (T4) i trijodtironina (T3).
Istraživanja su pokazala da do 50% osoba s Hashimotom ima intoleranciju na ugljene hidrate. To znači da kada se konzumira obrok s visokim sadržajem ugljenih hidrata, veća je verovatnoća da će nivo šećera u krvi brzo porasti, što dovodi do niskog nivoa šećera u krvi (reaktivna hipoglikemija), poznata i kao “napad šećera u krvi”. To može dovesti do osećaja nervoze, vrtoglavice, anksioznosti i umora. Takodje i do gojenja!
Neravnoteža šećera u krvi često je povezana s disfunkcijom nadbubrežne žlezde. Konzumiranje manje šećera i namirnica koje sadrže skrob, te davanje prioriteta proteinima i zdravim mastima u obrocima, jedan je jednostavan način za početak uravnoteženja šećera u krvi, važan je i hrom.
Termin “moždana magla” koristi se za opisivanje skupa kognitivnih stanja, uključujući probleme s pamćenjem, nedostatak mentalne jasnoće i nemogućnost fokusiranja. Istraživači definišu moždanu maglu kao “konstelaciju simptoma koji uključuju smanjenu kognitivnu sposobnost, nemogućnost koncentracije i obavljanja više zadataka istovremeno, kao i gubitak kratkoročnog i dugoročnog pamćenja”.
Iako svi imaju trenutke mentalne zbunjenosti, kada postanu ozbiljniji i češći, mogu postati iscrpljujući i otežati čak i jednostavne svakodnevne zadatke.
Moždana magla je jedan od najčešćih i iscrpljujućih simptoma kod osoba s Hashimotovom bolešću ili hipotireozom. Nastaje zbog uobičajenih neravnoteža koje obično vidimo kod Hashimotove bolesti, poput nedovoljnog nivoa hormona štitnjače, upale, neravnoteže šećera u krvi i propusnosti creva (tzv., leaky gut sindrom).
Krhki ili slabi nokti su klasičan simptom hipotireoze i često mogu biti jedan od prvih simptoma hipotireoze i /ili Hashimoto tireoiditisa. Postoji niz razloga zašto neko može imati slabe i lomljive nokte, uključujući nedovoljan unos hormona štitnjače, nizak unos proteina ili poteškoće sa varenjem proteina, te nedostatak hranjivih materija poput gvoždja, cinka i esencijalnih masnih kiselina.
Takodje je važno i zdravlje creva, odn. crevna flora.
Netolerancija na hladnoću je karakterističan simptom hipotireoze i Hashimotovog sindroma. Ljudi sa smanjenom aktivnošću štitne žlezde često će osećati hladnoću, čak i kada se svi ostali osjećaju prijatno.
Štitna žlezda ima funkciju termostata u našem telu, jer pomaže u regulaciji toplote, a ljudi sa smanjenom funkcijom štitnjače uglavnom imaju i nižu bazalnu telesnu temperaturu.
Osim unosa (suplementacije) hormona štitne žlezde, važno je u ishranu uvrstiti termogene namirnice (one koje proizvode toplotu), kao što je avokado.
Manje od tri stolice nedeljno, otežano pražnjenje, tvrda stolica i/ili osećaj nepotpunog pražnjenja su osnovni elementi konstipacije odn. zatvora. Zatvor je čest simptom hipotireoze, verovatno zbog usporavanja probavnog sistema i drugih probavnih problema koji su česti kod Hashimotove bolesti. U jednoj studiji u kojoj je učestvovalo više od 7000 osoba s hroničnom zatvorom, autori su otkrili da je 420 tih osoba takođe imalo hipotireozu.
Srećom, postoje mnoge potporne strategije koje pomažu u ublažavanju zatvora kod Hashimotove bolesti, kao npr., uzimanje magnezijum citrata.
Hashimotova bolest (i drugi poremećaji štitnjače) i depresija često se javljaju zajedno. Jedna studija iz 2018. godine otkrila je da je „šansa za razvoj simptoma depresije koji su klinički relevantni 3,3 puta veća kod pacijenata s hipotireozom u poređenju sa zdravim osobama.“ (Siegmann EM et al., Association of Depression and Anxiety Disorders With Autoimmune Thyroiditis: A Systematic Review and Meta-analysis [published correction appears in JAMA Psychiatry. 2019 Jun 19;:]. JAMA Psychiatry. 2018;75(6):577-584)
Kod Hashimotove bolesti dolazi do razaranja tkiva žlezde, što može dovesti do brzog izbacivanja hormona štitnjače u krvotok, a rezultat su simptomi hipertireoze, odn., pojačane funkcije štitne žlezde. Javljaju se simptomi poput uznemirenosti, anksioznosti, pa čak i psihoze. Svako ko je usled fluktuacije hormona kod Hashimoto oboljenja ovo iskusio, zna koliko je taj osećaj neprijatan.
Kada ovaj „višak“ naglo oslobođenih hormona napusti cirkulaciju, javljaju se simptomi hipotireoze (smanjene funkcije štitnjače), praćeni depresivnim raspoloženjem.
Hashimoto tireoiditis je autoimuno oboljenje, to znači da organizam stvara tzv. auto-anti-tela koja sopstvene strukture „doživljavaju“ kao strane i razaraju ih.
Auto-antitela imaju nepovoljan uticaj na fertilitet (plodnost), pre svega na reproduktivne organe i implantaciju jajne ćelije. Auto-antitela mogu proći kroz krvno-folikularnu barijeru i stvoriti citotoksično okruženje, koje pak dovodi do oštećenja sazrevajuće jajne ćelije, smanjuje njen kvalitet i potencijal oplodnje.
Mala studija u kojoj je učestvovala 31 žena u programu IVF (in vitro fertilizacije), 14 žena je imalo auto-antitela. U ovoj grupi žena, oplodnja oocita, kvalitet embriona i stopa trudnoće bile su niže, dok je stopa ranih pobačaja bila veća (Bucci I et al., Thyroid Autoimmunity in Female Infertility and Assisted Reproductive Technology Outcome. Front Endocrinol (Lausanne). 2022;13:768363. Published 2022 May 26)
Neredovni menstrualni ciklusi i hormonski disbalans su drugi uobičajeni simptomi stanja štitnjače i mogu ddoprineti neplodnosti (više o ovome u nastavku).
MERE ZA STABILIZACIJU RASPOLOŽENJA
Cilj je postići sledeće koncentracije u krvi:
40-60 ng/ml za sve osobe sa Hashimotom
Kod izraženih simptoma:
60-80 ng/ml
Suplementacija mio-inozitolom – važan za sazrevanje jajne ćelije.